Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava? – Prigorski.hr

Europa prolazi kroz najraniji i najintenzivniji val vrućina u modernoj povijesti mjerenja. Masa vrućeg zraka koja se s područja sjeverne Afrike proširila pod visokim tlakom prema sjeveru donijela je u drugoj polovici svibnja temperature koje su mjestimice i do 15 stupnjeva Celzija iznad sezonskog prosjeka.

Visokotlačni sustav koji meteorolozi je nazivaju „toplinskom kupolom” stoji nepomično nad zapadnom Europom i blokira dolazak hladnijih atlantskih masa, zadržavajući suhi i vrući zrak danima na istom mjestu.

„Nebo je otvoreno, nema oblaka. To je stabilna masa zraka koja spušta topli zrak prema površini i odnosi vlažni zrak pa zrak nije samo topao, već je i izrazito suh”, objasnila je Mary Bourke, profesorica geografije na Trinity College u Dublinu.

Velika Britanija je u ponedjeljak zabilježila najtopliji svibanjski dan otkako postoje nacionalna mjerenja. Termometar u londonskom Kew Gardensu pokazao je 34,8°C, srušivši rekord od 32,8°C koji je stajao od 1922. godine.

Francuska je istoga dana zabilježila najtopliji svibanjski dan u cjelokupnoj povijesti mjerenja, s temperaturama između 33°C i 36°C diljem zemlje, dok se u Irskoj rekord popeo na 28,8 stupnjeva.

U Portugal je bilo 40°C, a u Španjolskoj se do kraja tjedna očekuje vrhunac od 38°C.

Italija je uvela zabrane rada na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, između 12.30 i 16.00 sati, mjere koje prijašnjih godina nisu uvođene prije lipnja.

U Njemačkoj i dijelu Balkana temperature su prelazile 30 stupnjeva, a Belgija se za vikend priprema za vlastite rekorde.

Val vrućina već ima smrtnih žrtava. U Parizu je u nedjelju muškarac preminuo tijekom utrke na 10 kilometara, a desetorica trkača hospitalizirana su u kritičnom stanju.

Prema podacima CNN-a, diljem Europe zabilježeno je najmanje sedam smrti izravno ili neizravno povezanih s vrućinom, uključujući najmanje pet slučajeva utapanja.

Plaže u jugozapadnoj Francuskoj napunile su se ranije nego inače, a poljoprivrednici su prijavili ubrzanu žetvu. Francuski premijer Sebastien Lecornu sazvao je krizni sastanak s ključnim ministrima za četvrtak kako bi koordinirali vladine mjere.

Europa stupanj više zagrijala od ostalih

No ono što meteorologe i klimatologe posebno zabrinjava nije sam val vrućina, nego širi kontekst. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava.

I dok je Zemlja od predindustrijskog doba postala toplija za prosječnih 1,4°C, Europa je toplija za 2,4°C, prema podacima EU-ove klimatske službe Copernicus.

Stopa zagrijavanja nije jednaka diljem kontinenta: istočna i jugoistočna Europa te Alpe zagrijavaju se za 0,5°C do 1°C po desetljeću, dok zapadna Europa bilježi nešto sporiji rast od 0,2°C do 0,5°C po desetljeću.

Na samom vrhu te ljestvice nalazi se norveški arktički arhipelag Svalbard, jedno od mjesta koj se najbrže zagrijava na Zemlji, s porastom od čak 1,5°C do 2°C po desetljeću.

Iza ove razlike u odnosu na ostatak planete stoji nekoliko mehanizama koji se međusobno osnažuju.

Europa je geografski povezana s Arktikom, koji se zagrijava još brže, već 3,2°C iznad predindustrijske razine. Kako se arktički led topi, otkriva tamne površine mora i kopna koje apsorbiraju sunčevu toplinu umjesto da je odbijaju natrag u svemir, proces poznat kao “albedo efekt.”

„Kako se morski led topi, dolazi do veće apsorpcije topline, što zauzvrat dodatno zagrijava vode i topi još više leda”, objasnio je Ben Clarke, istraživač ekstremnih vremenskih pojava na Imperial Collegeu u Londonu. Isti proces odvija se i u europskim planinskim predjelima i nizinama, gdje je snježni pokrivač zimi sve tanji, izlažući tamno tlo koje upija toplinu umjesto da je reflektira.

Smanjenje aerosola

Dodatni, pomalo neočekivani doprinos dolazi od poboljšanja kvalitete zraka. Stroži europski propisi smanjili su od 1980-ih emisije aerosola, sitnih čestica koje lebde u atmosferi. Uz sve svoje dobro poznate štetne učinke na zdravlje dišnog sustava, aerosoli su imali i učinak hlađenja, odbijajući sunčevu svjetlost i čineći oblake reflektivnijima.

Njihovim smanjenjem više sunčevog zračenja dopire do površine. „Dok je smanjenje zagađenja zraka iznimno važno za zdravlje, ono također povećava sunčevo zračenje na površini”, rekao je Clarke.

Slična dinamika nedavno je primijećena na globalnoj razini – međunarodnim propisima koji ograničavaju emisije sumpornog dioksida iz brodskog goriva od 2020. smanjen je još jedan izvor aerosola u atmosferi, za koji neki istraživači vjeruju da je dodatno ubrzao globalno zatopljenje posljednjih godina.

Taj zbir čimbenika odražava se u globalnim statistikama. Godina 2025. bila je treća najtoplija u povijesti mjerenja, a posljednjih jedanaest godina redom su najtoplije ikad zabilježene.

Po prvi put, globalne temperature bile su u prosjeku 1,5°C iznad predindustrijskih razina tri uzastopne godine – granica postavljena Pariškim sporazumom iz 2015. kao cilj koji se ne smije premašiti.

Oko 770 milijuna ljudi diljem svijeta doživjelo je 2025. rekordno tople godišnje uvjete na mjestima gdje žive, dok nigdje nije zabilježena rekordno hladna godišnja temperatura.

Copernicus upozorava da bi granica od 1,5°C mogla biti trajno dosegnuta do kraja ovog desetljeća, više od desetljeća ranije nego što se prvotno predviđalo.

Dodatni udarac naporima za smanjenje emisija zadao je povlačenje SAD-a, drugog najvećeg zagađivača svijeta, iz temeljnog UN-ovog sporazuma o klimi.

Novo normalno

„Temperature rastu. Sigurno ćemo vidjeti nove rekorde. Nije toliko važno hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028. Smjer kretanja je vrlo, vrlo jasan”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene.

Njegova je služba upozorila da događaji poput ovotjednog vala vrućina, koji je još nedavno bio statistička rijetkost, postaju sve učestaliji – ono što je nekoć bio događaj koji se događa jednom u sto godina, sada se prema nekim procjenama ponavlja svakih trideset godina ili čak češće.

Britanski su klimatski savjetnici prošlog tjedna upozorili vladu da je zemlja „izgrađena za klimu koja više ne postoji” i zatražili prilagodbu infrastrukture, od škola i bolnica do prometnih mreža, za topliji planet.

Meteorolog iz Met Officea Greg Dewhurst opisao je ovogodišnji toplinski val kao “dobar pokazatelj klimatskih promjena na djelu” i dodao da takvi događaji sve više postaju “nova norma” koju vide čak i oni koji poriču klimatske promjene.